Napisao i snimio: Vito Vidović, 4. WD
Velika je mogućnost kako ste danas jednom ili više puta pokrenuli svoj telefon samokako biste provjerili jeste li dobili neku obavijest. Većina ljudi to radi nesvjesno, ne znajući da se tako stvara navika koja zatim prerasta u ovisnost. Nomofobija (eng: no mobile) jest fobija od zaboravljanja mobitela kod kuće ili na nekome drugom mjestu. Javlja se ranih devedesetih godina dvadesetoga stoljeća potaknuta masovnom produkcijom mobilnih telefona koji postaju lako dostupni potrošačima.
Nomofobija na vrhuncu
Danas, u doba pametnih telefona, nomofobija je dosegnula svoj vrhunac, a broj ljudi kojima se dijagnosticira raste iz dana u dan. Ona, uz strah od udaljenosti od telefona, uključuje stalno provjeravanje obavijesti na mobitelu, strah od pada mobitela, slaboga signala, sporoga interneta te nošenje mobitela sa sobom čak i na zahod. Fobija se različito manifestira, a u već uznapredovaloj fazi ovisniku sama pomisao na udaljavanje od mobitela ili praznu bateriju stvara fizičke poteškoće, javljaju se drhtavica i mučnina. Fizičke su poteškoće često popraćene psihičkim. Nabrojeno su simptomi ovisnosti.
Nomofobija, uz strah od udaljenosti od telefona, uključuje stalno provjeravanje obavijesti na mobitelu, strah od pada mobitela, slaboga signala, sporoga interneta te nošenje mobitela sa sobom čak i na zahod.
U Hrvatskoj postoji nekoliko ustanova u kojima se liječnici bave liječenjem novih ovisnosti, a u koje spadaju: ovisnost o korištenju mobitela, ovisnost o internetu i ovisnost o video igrama. Liječenje se provodi u specijaliziranim ustanovama – Dnevnim bolnicama za prevenciju ovisnosti o kockanju, internetu i video igricama u Zagrebu. Terapija uključuje suočavanje osobe sa strahom koji posjeduje. Nomofob pokušava provesti što više vremena udaljen od svog mobitela. Ako primijetite kako postajete ovisni o svojemu mobitelu, pokušajte vrijeme koje inače provodite služeći se njime posvetiti svojim hobijima. Psiholozi preporučuju i kraću šetnju prirodom.
Kako bismo utvrdili koliko mobiteli oblikuju naš život i utječu na život naših vršnjaka, proveli smo istraživanje. Anketa je provedena na uzorku od sto i deset učenika Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, a obrađeni podatci pokazuju na koje načine učenici provode vrijeme na mobitelu. Važno je napomenuti kako ovisnosti doprinosi broj sati odvojenih za služenje mobitelom.
Veći broj sati, odnosno dulje vrijeme provedeno u služenju mobitelom, svakako je preduvjet ovisnosti.
U Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok 42 % ispitanih učenika izjavilo je kako provodi više od pet sati dnevno služeći se mobitelom. Postotak je pokazatelj toga da mladi sve više svojega vremena provode služeći se mobitelom. Preporuka psihologa jest maksimalno korištenje mobitelom u trajanju do tri sata dnevno. Sve više od toga izaziva ovisnost i zaustavlja normalan proces razmišljanja. Nadalje, rezultati ankete pokazali su kako 44 % učenika osjeća nelagodu kada se ne nalaze u blizini mobitela, a 72 % učenika izjavilo je kako ne bi mogli provesti dan u školi bez mobitela. Pozitivna stvar u svemu ovome jest da učenici shvaćaju kako je važno svoje privatne podatke držati na sigurnome te je tako 91 % učenika svoje podatke zaštitio lozinkom.
Rezultati ankete pokazali su i na koje načine učenici koriste svoje pametne telefone. Ono na što troše najviše vremena jesu društvene mreže i razgovori s prijateljima, a pri tome je najčešće korištena društvena mreža Instagram. Instagramom se svakodnevno koristi 96 % učenika. Navedeno upućuje na pad popularnosti društvene mreže Facebook kod mlađih generacija. Također, učenici svoje vrijeme troše i na korištenje streaming usluga kao što su YouTube i Netflix.
Privatno, bez privatnosti
Većina ljudi danas posjeduje korisničke račune, odnosno profile na društvenim mrežama Instagram i Facebook. Velika većina tih ljudi svojim profilima pristupa preko mobitela. Pomoću mobitela korisnici profila objavljuju fotografije, priče, lokacije, ali i ostavljaju trag kada im se nešto sviđa (lajk), komentiraju i dijele postove drugih ljudi.
U današnje vrijeme nikad ne možemo znati kome možemo vjerovati, a kome ne i tko nas pretražuje na internetu.
Zahvaljujući mobitelima dostupni su nam svi javni dijelovi internetskoga prostora. Upravo zbog toga što naši mobiteli spajaju naš privatni život s javnim životom, moramo biti vrlo oprezni s odabirom sadržaja koji objavljujemo na internetu. Ono što jednom objavimo ostaje trajno zabilježeno. U današnje vrijeme nikad ne možemo znati kome možemo vjerovati, a kome ne i tko nas pretražuje na internetu. Poslodavci tako mogu pretražiti i vidjeti sve što ih zanima o posloprimcima samo jednom pretragom u tražilici što katkad može utjecati na njihov odabir. Isto tako, nerijetko se dogodi da privatni podatci spremljeni u memoriji mobitela nisu dovoljno osigurani te dolazi do “curenja” privatnih fotografija, videozapisa i sličnih medijskih sadržaja koji nisu namijenjeni široj javnosti. Da se takvo nešto dogodi dovoljno je da na mobitelu nemate uključenu lozinku. Takve stvari mogu jako utjecati na vaš život, pogotovo ako ste osoba na nekoj od viših pozicija.
Trebamo biti vrlo oprezni kada koristimo mobitele, dobro pročitati uvjete korištenja aplikacija i web stranica te znati slijediti te upute kako ne bi došlo do krađe naših osobnih podataka. Uvijek treba imati na umu kako je važno znati da svi podatci i sve što stavljamo na internet uvijek ostaju na internetu i ostavljaju neizbrisiv trag koji može utjecati na naš život.
Ljudi kao tržišni proizvodi 21. stoljeća
Zasigurno ste primijetili kako sve više web stranica posjeduje kolačiće (cookies). Svaki puta kada prihvatite kolačiće vi pristajete na dijeljenje svojih podataka koji se zatim prikupljaju i razmjenjuju između više web stranica i web pretraživača kako bi vama personalizirali internetsko iskustvo. Ovaj bismo proces mogli nazvati legalnom krađom osobnih podataka. Ljudi sve manje paze, a sve više vjeruju internetskim stanicama te tako izlažu sebe i svoje podatke opasnosti. Kolačići rade na principu prikupljanja podataka tako što analiziraju pretragu vaših stranica te bilježe ono što je bilo zajedničko vašim pretragama. Na taj način oglašivači prikupljaju podatke kojima oglašavaju svoje proizvode na temelju onoga što ste pretraživali.
U nekim slučajevima neke stranice koje prikupljaju podatke te iste podatke mogu preprodavati oglašivačima i na taj način oni pomoću vaših podataka zarađuju.
Ukoliko nekome želite kupiti poklon, primjerice parfem, vi putem interneta pretražujete trgovine, ali zatim odustanete od kupnje jer ste se predomislili. Ubrzo možete primijetiti kako vam unutar drugih aplikacija poput aplikacija društvenih mreža dolaze oglasi koji se ciljano odnosne na područje koje ste prethodno pretraživali, a radilo se o parfemima. Upravo je to način na koji funkcioniraju kolačići. U nekim slučajevima neke stranice koje prikupljaju podatke te iste podatke mogu preprodavati oglašivačima i na taj način oni pomoću vaših podataka zarađuju. Upravo na taj način svi postajemo tržišni proizvodi unutar Internet prostora, a da toga nismo svjesni. Zbog toga je u današnje vrijeme važno biti informatički pismena osoba koja zna prepoznati određene prijetnje u svijetu moderne tehnologije koja svakim danom sve više napreduje.
Kako se savjesno ponašati na internetu? Najvažnije je pažljivo čitati uvjete o korištenju koje većina ljudi označi kao pročitano, a ne pročita. Na taj se način podatci neće koristiti u druge svrhe.
Mobitelom do dugova
Sve ubrzanijim razvojem tehnologije, svakim napretkom iste, pametni telefoni dosežu sve više cijene. Osobe zaposlene u razvojnom području IT sektora koje razvijaju nove uređaje svjesne su toga kako nije potrebno svake godine kupovati nov pametni telefon jer se tehnologija ipak ne razvija toliko brzo da bi u samo godinu dana trebalo promijeniti uređaj.
Većina mobilnih igara je besplatna, ali unutar njih postoje takozvane mikrotransakcije.
Većini ljudi pametni su telefoni postali pokazatelj materijalnoga stanja te imaju potrebu za kupnjom najnovijeg uređaja na tržištu, a da ne znaju ima li taj uređaj neko značajno poboljšanje od onoga koji su kupili prošle godine. Izdvajaju gomilu novca samo kako bi pokazali da si oni to mogu priuštiti. Zbog takvog načina razmišljanja mnogi kupuju uređaje koje si nisu u stanju priuštiti te samim time zapadaju u dugove. Kako što je potrebno platiti uređaj, tako i telekomunikacijske tvrtke na razne načine naplaćuju svoje usluge – visoke cijene za korištenje usluga mobitela (pozivi, poruke i internet). Ako na pretplatu u trajanju dvadeset i četiri mjeseca kupite telefon prosječne kvalitete, vi ćete ga u stvarnosti platiti 6.720 kuna, što je nešto veći iznos od prosječne hrvatske plaće. Budući da se mobilni uređaji sve više razvijaju i nadograđuju, svijet videoigara premješta se na mobitele. Većina mobilnih igara je besplatna, ali unutar njih postoje takozvane mikrotransakcije.
Mikrotransakcije omogućavaju vam uplatu određenog iznosa novca kako biste brže ili lakše napredovali u igri. Navedeno se najviše koristi u kooperativnim igrama, a to su igre u kojima se natječete s vašim prijateljima. Na taj način trošimo novac bez da vidimo bilo kakav opipljiv proizvod koji kupujemo, što pak stvara privid o tome kako se novac ne troši.
Ovisnost o mobitelima nerijetko je praćena ovisnošću o video igrama, uz psihičke i fizičke navedeno dovodi i do financijskih problema.
Stado ovaca
U današnje vrijeme društvene su mreže ono što nameće takozvane standarde. Oni su pak samo pokazatelj u kojoj je mjeri ljudsko društvo površno. Zahvaljujući pametnim telefonima na kojima se odvija 90 % konzumacije sadržaja društvenih mreža, ljudi su sve skloniji podlijeganju pogrešnim utjecajima.
Pametni telefoni koji nam pružaju jednostavan pristup svim dostupnim informacijama čine nas robovima moderne tehnologije
Na društvenim mrežama svi želimo prikazati savršenu verziju sebe. Savršena verzija često je inspirirana influencerima. Doveli smo se u stanje uma u kojemu ne primjećujemo kako svi vole slične stvari, kako svi sliče jedni drugima. Nismo svjesni toga te svi postajemo globalno stado ovaca. Velik broj ljudi, posebice mladih, proživljava mentalne tegobe zbog toga što se ne uklapaju u standardizirani svijet društvenih mreža. Pametni telefoni koji nam pružaju jednostavan pristup svim dostupnim informacijama čine nas robovima moderne tehnologije. Podliježemo napretku koji i sami stvaramo. Bitno je dozirati količinu osobnih informacija koju drugima pružamo putem interneta.
Dobri i loši influenceri
Pitanje utjecajnosti na internetu danas je vrlo važno pitanje. Tako u Hrvatskoj postoji nekoliko primjera dobrih i loših influencera. Na pojedincu je da uvidi ispravnost ili neispravnost njihovih postupaka te odluči utječu li te osobe na njega ili ne. Budući da smo svakodnevno izloženi velikoj količini informacija na društvenim mrežama, moramo biti svjesni kako to može utjecati na stvaran svijet u kojem zapravo živimo. Na internetu svatko može postati što želi, o moralu pojedinca ovisi kako će on to iskoristiti.
