Napisali: Sara Strugar, 3. MT i Matija Koščević, 3. MT, snimila: Petra Šporčić, ilustrirao: Antonio Kušić, 4. D
Stres se izdvaja kao jedan od krivaca za prekomjerne kilograme. Često ne planiramo svoje obroke te posežemo za onim što nam je nadohvat ruke te cjenovno prihvatljivije. U takvim trenutcima nismo svjesni izreke koja poručuje da smo ono što jedemo. Posljedice takvoga načina ishrane ne osjete svi, ali one su često vidljive u fizičkome izgledu, a u konačnici doprinose zdravstvenim problemima. Stradaju kralježnica, koljena, unutarnji organi, srce mora pumpati veću količinu krvi jer se žile produžuju, a mi postajemo umorni i tromi. Postavlja se pitanje uživamo li zaista u hrani ili njome popunjavamo svoje emocionalne praznine, a brzom hranom i lako dostupnim gotovim obrocima manjak vremena u užurbanome svijetu.
Tijelu je potrebna uravnotežena prehrana
Adolescenti su često podložni promjenama raspoloženja i stresu, a jeftina hrana, primjerice peciva po svega nekoliko kuna, odličan su nadomjestak kuhanom, zdravom obroku. Opće je poznato kako je našemu tijelu potrebna uravnotežena prehrana te otprilike pet obroka dnevno. Mnogi se ne pridržavaju uravnotežene prehrane te u svoje tijelo unose više nego što je potrebno i to često nezdravu i masnu hranu. Takav način ishrane dovodi do pretilosti, čestih i naglih promjena raspoloženja i ovisnosti o hrani.
Zdrava i uravnotežena prehrana uvijek je baza svega. Ona utječe na pamćenje i koncentraciju.
Nutricionistica Vedrana Cesarec kaže kako je nekad postojalo uvjerenje da jedemo samo kako bismo preživjeli, međutim to je mnogo kompleksnije. Hrana utječe na sve aspekte i kvalitetu našega života: rast, razvoj, raspoloženje, tjelesnu spremu. Zdrava i uravnotežena prehrana uvijek je baza svega. Ona utječe na pamćenje i koncentraciju pa je opće poznato da hrana koja sadrži više omega 3 kiselina (riba, orašasti plodovi, čokolada) pospješuje koncentraciju i pamćenje. Cesarec dalje navodi kako je svakoj generaciji potreban različit način i količina unosa hrane. Izdvaja adolescente čiji intenzivan rast vapi za voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama koje štite srce, povoljno utječu na probavu te sadrže oksidanse; a na koje negativno utječu pekarski proizvodi i hrana iz vrećice. Naglasak stavlja i na dnevni unos tekućine, odnosno vode. Kada tjelesnu masu podijelimo s osam, tada dobivamo potreban broj čaša vode dnevno. Naravno, to ovisi o organizmu i tjelesnoj aktivnosti.
Adolescenti ne uzimaju redovite obroke. Tijekom dana obroke je potrebno rasporediti na tri glavna i dva manja. Ishranu je potrebno bazirati na svježim namirnicama, a preporuka je kupovati hranu iz lokalnoga uzgoja, od manjih proizvođača. Domaći su proizvodi uglavnom organski, ekološki, što znači da su uzgojeni u određenim uvjetima koji su diktirani zakonskom regulativom. Određene službe kontroliraju takve proizvođače, dakle takvi su proizvodi veće bioraspoloživosti, odnosno tijelo ih može kvalitetnije iskoristiti.
Veliki trgovački lanci poput Lidla također provode česte kontrole proizvoda koje prodaju. Te su kontrole interne i eksterne, samo kontroliraju svoje dobavljače. Često provode kontrole dobavljača, odlaze na mjesto proizvodnje i nadziru samu proizvodnju. U trgovačkim su lancima prisutne inspekcije. Inspekcije kontroliraju je li hrana unutar zakonskih parametara. Hrana s ekološkim certifikatom pod strogim je nadzorom te je uzgojena bez pesticida i drugih kemikalija.
Zašto se debljamo?
Jednostavno, kada je energetski unos veći od naše potrošnje kalorija, mi se debljamo. Slatka i masna hrana danas je sve dostupnija. Na svakom su koraku pekare. Pekarski se proizvodi proizvode od bijeloga brašna. Debljanje je posljedica načina života i manjka vremena. Katkad nam nije prioritet jesti kvalitetno, odnosno formirati i unaprijed planirati obroke. Hraniti se zdravo nije nemoguće, ali je prisutnost želje za zdravom ishranom mala.
Čest izgovor, za pripremu doručka naprimjer, jest nedostatak vremena. Doručak je moguće pripremiti navečer, a i voće je dobrodošlo. Svakako se uvijek preporučuje zdrava i uravnotežena prehrana, svježe pripremljeni obroci, kuhana hrana, kuhano na pari. Brza je hrana neizbježna i pojedincima jako privlačna. U takvim se slučajevima preporučuje pronalazak boljega izbora. Restorani nude tortilje pripremljene s piletinom i svježim povrćem. Salate u McDonald’su mogu brojati više kalorija od hamburgera jer sve ovisi o umaku koji ide uz salatu. Katkad je nutritivna vrijednost važnija od kalorija. Promišljanje o hrani, informiranje o namirnicama te odabirom zdravoga načina prehrane dovodi do zdravoga načina života.
Pretjerana briga o tijelu
Zanimljiva je činjenica kako ljudi biraju restorane brze hrane svjesni da klasični restorani nisu ništa skuplji.
S druge pak strane, manijakalno nas bavljenje sportom te prekomjerno brojanje kalorija koje unosimo u organizam može odvesti u drugu krajnost – pretjeranu brigu o svome tijelu. O tome je progovorio bodibilder Mislav Đurin koji se posebno osvrnuo na brzu hranu te nam proširio vidike o području fitness industrije. Zanimljiva je činjenica kako ljudi biraju restorane brze hrane svjesni da klasični restorani nisu ništa skuplji. Ljudi odlaze u restorane brze hrane jer se tamo skraćuje vrijeme čekanja obroka. U trgovačkim centrima gdje je velik izbor restorana na kraju opet odabiru restoran brze hrane. Navedeno dokazuje kako je takav odabir navika, a svi smo svjesni kako se navike teško riješiti. Brza je hrana štetna zato što je većina te hrane kancerogena. Kancerogenosti doprinosi podgrijavanje hrane u mikrovalnoj pećnici. Također, brza hrana sadrži velik broj aditiva pa nas čini žednima, žeđ loše utječe na rad bubrega te teško sjeda na želudac. Daljnja je posljedica remećenje koncentracije. Konzumacija brze hrane ne pogoduje učenju.
Planirani sustav prehrane
Zbog povećanja tjelesne težine mnogi podliježu dijetama. U nadi da će brže izgubiti kilograme konzumiraju razne pripravke. Što je istina, a što zabluda? Dijeta jest planirani sustav prehrane. Postoje dvije vrste dijeta: subkalorijska i hipokalorijska dijeta. Subkalorijska dijeta pogoduje gubitku tjelesne mase, a hipokalorijska potpomaže dobivanje tjelesne mase. Zdrava prehrana i moderne dijete nalaze se u sivoj zoni.
Kada se pogleda sastav jedne proteinske pločice, vidi se da se on ne razlikuje uvelike od sastava najobičnije čokoladice. Jedina je razlika u količini proteina. Neke pločice čak sadrže poliole, odnosno štetne alkoholne šećere. Ovo što nam se danas prodaje pod zdravo, pod light, pod fitness nije ništa više od običnog natpisa na ambalaži. Ipak, imati tijelo koje nalikuje onome s reklama za fitness postao je statusni simbol, baš kao što je nekada bilo imati sat. Kada bi zdravlje bilo prioritet, tada bi unos iz prerađevina u naše tijelo bio minimalan.
Razbijanje mitova
Također, mit je i kako ne treba jesti poslije 18:00. Što tijelo zna koliko je sati? Zar bismo trebali sakriti sve satove u kući da tijelo ne vidi?
Nakon razgovora o dijetama i prehrani, odlučili smo razbiti i nekoliko mitova. Dijeta i izgladnjivanje nikako ne bi trebali biti uspoređivani pojmovi. Dijeta je ostvariva isključivo kalorijskim deficitom ostvarenim kalorijskim unosom 300 – 500 kalorija. Tih 500 kalorija mora sadržavati kvalitetan izvor proteina i masti. Ugljikohidrati nisu esencijalni za život, ali nisu ni najveći neprijatelj prehrane ako je njihov izvor kvalitetan. Također, mit je i kako ne treba jesti poslije 18:00. Što tijelo zna koliko je sati? Zar bismo trebali sakriti sve satove u kući da tijelo ne vidi?
Svi smo barem jednom čuli kako će nam metabolizam postati brži ako jedemo više malih obroka. Naime, termički efekt hrane potpuno je jednak neovisno o tome je li obrok pojeden u tri, pet ili šest obroka. Zadnji su mit dijetni sokovi. Jesu li zdravi? Nikako. Je li jedan od sastojaka u njima šećer? Apsolutno ne. Postoje oni koji tvrde kako je u Coca Coli Zero sadržano više šećera nego u običnoj, ali to nikako ne može biti istina. Zar bi jedna ozbiljna robna marka poput Coca Cole sebi dopustila da napitak bez šećera konzumira naprimjer dijabetičar te da on nakon toga padne u šećernu komu? Nije izgledno.
Ne treba vjerovati svemu što čujemo, isplati se čitati sitna slova na omotima slastica. Proizvodi koji se promoviraju kao zdravi ne moraju uvijek biti zdravi. Upravo bi oni vaše zdravlje mogli dovesti u opasnost.
Veliki mišići na tijelu ne znače ništa ako je mišić unutar glave zakržljao.
