Fejs revolucionari

Mnogi koji na Facebooku potvrđuju svoj dolazak na određeni prosvjed (u kojem se treba raspravljati neka kompleksnija tema) zapravo ne dolaze.

0
194
pregleda

Napisao: Vito Vidović, 3.WD, ilustrirao: Leo Klinčić, 4.D

U posljednje vrijeme događa se sve više takozvanih Facebook revolucija. Što su točno Facebook revolucije? To je oblik prosvjeda u kojem svatko može podržati određeno mišljenje, a obično se preko Facebooka dogovaraju uvjeti, mjesto i svrha prosvjeda. Broj sudionika varira s obzirom na temu, ali ono što je bitno jest da svaka osoba koja ima korisnički račun može na jednostavan način organizirati prosvjed zbog nečeg što se možda ne predstavlja društvu na istinit način. Mnogi dolaze na prosvjede podržati svoje istomišljenike, ali nailaze na problem jer prosvjedi nisu bili odrađeni na onaj način na koji su predstavljeni. Isto tako mnogi koji na Facebooku gumbom Dolazim potvrđuju svoj dolazak na određeni prosvjed (u kojem se treba raspravljati nekom kompleksnijom temom) zapravo ne dolaze i njih nazivamo Facebook revolucionari. Zato što su na Facebooku odvažni, dok im je puno teže stati uživo pred nekog i iznijeti svoju tezu. Time smanjuju šanse organizacijama i udrugama koje se bore za ljudska prava i smanjuju njihovu uspješnost neodazivom na događanje.

Na Facebooku u Hrvatskoj trenutno postoji 30-ak grupa koje organiziraju prosvjede i 11 većih zajednica s preko 12.000 aktivnih korisnika koji na tjednoj bazi organiziraju do dva prosvjeda. Za te je prosvjede zainteresiranost uglavnom vrlo mala te se niti ne održavaju ili spominju po medijima. Isto tako, jedan od čimbenika koji utječe na sve slabiji odaziv na prosvjede je sve veći odljev mladih ljudi s Facebooka.

Sve veći broj mladih napušta Facebook

U današnje vrijeme sve je manji broj mlađih korisnika Facebooka. Facebook je svoju popularnost stekao time što je bio jedna od prvih društvenih mreža koja je omogućavala korisnicima jednostavnu i brzu komunikaciju s drugim korisnicima, dijeljenje uspomena s drugima i povezivala je ljude sa zajedničkim mišljenjima i temama. Jedan od razloga isključivanja profila na Facebooku je upravo bunt mladih koji se dogodio kad se sve više starijih osoba počelo upoznavati s tehnologijom i društvenim mrežama. Reakcija mlađih bila je ta da su odlučili kako ne žele imati posla sa starcima te su zatvorili svoj korisnički profil ili su jednostavno prestali biti aktivni korisnici tvrdeći da tehnologija nije za starije osobe ili one koje se njome ne znaju služiti. Na popularnost Facebooka utječe i napredak ostalih društvenih mreža kao što su Instagram, Snapchat, WhatsApp… No, ono što se zapravo ne uzima u obzir jest da su aplikacije ili društvene mreže Insatgram i WhatsApp mreže koje su u vlasništvu Facebooka i da prestankom korištenja Facebooka nismo prestali koristiti usluge koje pruža.

Još jedan od razloga odlaska s Facebooka je taj da u današnje vrijeme, kad smo navikli na olakšani način života, Facebook griješi upravo u tome što s velikim brojem mogućnosti otežava korištenje usluga, dok Instagram svojim jednostavnim korisničkim sučeljem privlači pozornost mladima koji žive ubrzanim načinom života. Većina naših osobnih podataka nalazi se na Facebooku, a trenutna kriza koja se događa s optužnim postupkom protiv Facebooka zbog prodavanja osobnih informacija i špijunaže ne ide im u korist. Statistika novinarke kompanije Recode koja se bavi izvještajima iz područja internetskih tehnologija prikazuje da je u trećem kvartalu ove godine zabilježena najmanja stopa rasta korisnika Facebooka u posljednje tri godine na svjetskoj razini. Sudeći prema statistikama, Facebooku bi se mogla dogoditi propast kao i jednoj od popularnijih društvenih mreža s početka 21. stoljeća – Myspace.

Pobuna protiv moralnih načela

Vjerojatno je svatko imao moralnu dilemu u trenutku objavljivanja nekog događaja iz svog privatnog života na društvenoj mreži. To je onaj trenutak u kojem razmišljamo ima li smisla podijeliti taj događaj s ostalim osobama i hoće li ta objava imati daljnji utjecaj na naš život jer, kao što znamo, ono što je jednom objavljeno na internetu, zauvijek ostaje na internetu. Budući da je na internetu sve javno, neki pojedinci potaknuti razmišljanjima drugih objavljuju stavove koje nisu prihvatljivi. Primjeri takvih objava su: javno iznošenje mržnje ili vrijeđanje neke osobe ili organizacije, objavljivanje privatnih fotografija bez dopuštenja osobe koja se nalazi na njima, objavljivanje vlastitih ili tuđih provokativnih fotografija. Najčešći razlozi takvih objava su da je ta osoba bila pod utjecajem alkohola i sl. To sve može imati trenutne, ali i dugoročne posljedice na naš život. Za primjer možemo navesti da neki poslodavci provjeravaju društvene profile svojih radnika. Ako zaposle osobu koja je širila mržnju putem interneta, ta se osoba automatski povezuje s poslodavcem i time uzrokuje štetu tvrtci.

Svaka bi osoba trebala razmisliti prije objavljivanja sadržaja koji nije namijenjen za javnost ili je kompleksne tematike te time izaziva nesuglasice među pojedincima ili skupinama ljudi. Nikad ne znamo tko će na društvenim mrežama vidjeti naše objave i u kakve neprilike dovodimo sebe ili osobe oko nas. Važno je znati odlučiti što trebamo zadržati za sebe, a što ne. Prije svake objave trebali bismo napraviti automatski security check u kojem donosimo odluku koja možda može utjecati na naš daljnji život i odvesti nas u pravcu u kojem ne želimo ići.

Nadzor maloljetnika na društvenim mrežama

Kad je vrijeme da roditelj prestane nadgledati svoje dijete na društvenim mrežama? Treba li uopće prestati? Koliko društvo na internetu ima utjecaja na razvoj maloljetne osobe? Trebaju li se institucije poput škola uključivati u nadzor svojih učenika?

Sve su to pitanja koja muče roditelje tinejdžera. Po mišljenju mnogih maloljetnika, roditelji ne bi trebali provjeravati njihove društvene mreže jer tako ugrožavaju njihov privatni prostor, ali ono čega nisu svjesni jest da su oni u razvoju i da nisu uvijek u pravu kod donošenja odluka koje bi mogle imati dugoročne posljedice na njihov život. Trenutno je potvrđeno da je nova generacija roditelja generacija koja svoje odnose temelji na znanosti a ne na osjećajima ili prisjećanju odgoja svojih roditelja. To je pojava koja nastaje zbog dostupnosti informacija koje možda prije nisu bile tako raširene. Istu količinu lako dostupnih podataka i sadržaja imaju i maloljetnici. Upravo tu dolazi do zabrinutosti roditelja te počinje sumnja.

Po mišljenju ispitanika koje je proveo 24sata.hr na 100 osoba u dobi iznad 20 godina, 87 % njih tvrdi da bi djecu trebalo redoviti provjeravati na internetu. Roditelji bi trebali sami prepoznati mogu li vjerovati svojoj djeci kada su na društvenim mrežama. Institucije poput škola trebale bi se uključivati u nadzor učenika samo u dijelu koji se tiče njihovog školovanja. U slučaju da škola počne prva primjećivati loše postupke maloljetnika na društvenim mrežama, prvo bi trebala obavijestiti roditelje, a zatim, prema potrebi, i neke druge organizacije.

Utjecaj društvenih mreža na zdravlje

Jesu li društvene mreže poput Facebooka prijetnja budućim generacijama za nastajanje ovisnosti ili mentalnih bolesti? Postoji li lijek za “online” bolesti?

Sve je više osoba koje često koriste društvene mreže. Pitanje je hoće li to u budućnosti dovesti do velikog broja ljudi koji se liječe od ovisnosti o društvenim mrežama? Kad govorimo o ovisnosti, govorimo o bilo kojoj aktivnosti koja djeluje stimulirajuće na određenu osobu i time izaziva promjenu ponašanja iz navike u ponavljajuće i nesvjesno ponašanje. Gotovo svaka osoba u današnje vrijeme posjeduje pametan uređaj pomoću kojeg može pristupiti informacijama na internetu i komunicirati s drugima. S jedne strane to je dobro jer tako možemo svakodnevno proširivati svoje znanje i komunicirati s nama dragim osobama s kojim nismo u mogućnosti komunicirati uživo. S druge strane previše informacija može biti i loše. Nikad ne možemo biti sigurni da primamo točne podatke, na internetu smo podložni svakakvim koji mogu stvoriti paranoju ili nemir među ljudima.

Ovisnost nastaje kod osoba koje ne mogu više živjeti bez svog pametnog uređaja koji im omogućava uvid u društveni život prijatelja, kolega i poznanika. To je do neke mjere normalno jer su ljudi društvena bića, ali moramo odrediti granicu kad se više ne radi samo o socijaliziranju već to prelazi u rutinu koje se ne možemo riješiti. Kod odraslih osoba granica za pretjerano korištenje interneta je 5-6 sati dnevno, dok je kod adolescenata granica 2-3 sata dnevno, što je vrlo zabrinjavajuće budući da uglavnom svi adolescenti žive online. Stoga se u budućnosti očekuje veći broj osoba koje su ovisnici o internetu.

Komentiraj

Molimo upišite svoj komentar!
Molimo upišite svoje ime.