Svjetski dan mentalnog zdravlja

Objavio/la:

204

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja u Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću u Zaboku provedeni su kratki intervjui s nastavnicima i učenicima o važnosti koju pridaju mentalnom zdravlju i aktivnostima kojima ga njeguju.

WMHD

Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada svake godine, a pokrenula ga je 1992. godine Svjetska federacija za mentalno zdravlje (engl. World Federation for Mental Health – WFMH) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (engl. World Health Organization – WHO). Cilj je potaknuti na ulaganje u sustav podrške mentalnom zdravlju i naglasiti važnost koju ima promicanje mentalnog zdravlja.
WHO mentalno zdravlje definira kao „stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban(na) pridonositi svojoj zajednici“. Imati dobro mentalno zdravlje znači da se uspješno nosimo sa svakodnevnim neugodnim i stresnim situacijama i da, unatoč njima, dobro funkcioniramo. Također, to znači da smo općenito zadovoljni sobom i uživamo u životu te da se uspješno oporavljamo od emocionalnih teškoća i problema. Pritom ne potiskujemo neugodne emocije, kao što su npr. tuga ili ljutnja, već ih izražavamo tako da ne ugrožavamo sebe i druge.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da na svijetu 25 % osoba boluje od različitih mentalnih poremećaja, a među najčešćim su poremećajima, bez obzira na spol i dob, anksioznost i depresivni poremećaji. Svaki pojedinac ima pravo na dostojanstven život, a to uključuje i pravo na mentalno zdravlje. Svijet postaje sve svjesniji važnosti mentalnog zdravlja kao dijela šireg spektra ljudskih prava. Uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja provjerili smo koliko su te važnosti svjesni naši šudigovci i što oni čine za dobrobit vlastitog mentalnog zdravlja.

Učenici o mentalnom zdravlju

Učenice 3. D razreda Magda Blažun, Ružica Suhić i Petra Vargek razgovarale su s učenicima i nastavnicima naše škole o ovoj temi. Izdvajamo nekoliko njihovih mini intervjua.
Leonarda Škreblin, učenica 3. MT razreda, svjesna je važnosti mentalnog zdravlja te navodi kako misli da je briga o mentalnom zdravlju jako bitna, ne samo za nju nego i za ljude oko nje. Potrebu za brigom o mentalnom zdravlju osvijestila je u osmom razredu, a sama ju provodi putem komunikacije s bližnjima, uzimanjem vremena za sebe te uključivanjem u aktivnosti koje ju usrećuju poput jahanja, folklora, volontiranja u raznim udrugama i meditaciji.
Leonardo Kamenečki i Ana Kranjčec kao učenici završnog 4. D razreda ove su godine pod pojačanim pritiskom. Leonardo smatra da je briga o mentalnom zdravlju jako važna, a svjestan je toga još od završetka osnovne škole pa zato voli provoditi vrijeme u aktivnostima koje ga opuštaju poput crtanja, slušanja glazbe i druženja s prijateljima. Ana na svoje mentalno zdravlje pazi unatrag dvije godine i to tako da razgovora s bliskim ljudima, ali i profesionalnom osobom, psihologom. Također, navodi da je opušta šetnja prirodom, a u blizini ima tako dobrih livada koje svima preporuča.
I učenice iz 3. D voljne su pričati o mentalnom zdravlju. Ivana Vuzem površno je upoznata s važnošću brige o mentalnom zdravlju, no otkriva da se brine uoči stresnih situacija, čega je više postala svjesna nakon prvog razreda srednje škole. Za brigu o mentalnom zdravlju često piše planere i bilješke, opušta se u crtanju i slušanju glazbe, a najviše je veseli provoditi vrijeme s prijateljima. Lorena Petek misli da je briga o mentalnom zdravlju vrlo bitna, što je znala „otkad zna za sebe“. Kao brigu o mentalnom zdravlju i omiljenu aktivnost navodi hranu i jelo. Nadalje, Mateja Kantolić na skali od 1 do 10 potrebu za brigom o mentalnom zdravlju ocjenjuje sa 8. Potrebu o brizi oko mentalnog zdravlja shvatila je u petom razredu osnovne škole te ju provodi kroz slušanje i kreiranje glazbe, čitanje, igranje igrica, dok se Laura Ranogajec opušta u kupkama i svim aktivnostima vezanima za vodu.
Muška je ekipa podijeljena, Petar Ivan Iveković iz 4.GTp tvrdi da nije svjestan važnosti mentalnog zdravlja, pa se niti ne brine o vlastitom, već umjesto toga odlazi u metaverzum, odnosno virtualni svijet, a kao aktivnosti koje ga čine sretnijim navodi igranje igrica i slušanje glazbe. Antoniju Mikši iz 3.GTp omiljena je aktivnost „manjak razmišljanja“. To provodi već tri, četiri godine otkako je postao svjestan važnosti mentalne higijene.

Nastavnici o mentalnom zdravlju

Naši su nastavnici ipak svjesniji važnosti brige za mentalno zdravlje. Profesorica Anuška Alfirević uočila je potrebu za većom brigom o njemu u vrijeme COVID-a i potresa. Zbog zatvorenosti u kući bila je potaknuta razmišljati, ne samo o svom mentalnom zdravlju, nego i o mentalnom zdravlju učenika. Ponekad ga zapostavlja, ali najčešći način kojim provodi brigu o njemu jest ulaženje u mikrosvjetove te ugađanje sebi u malim mjerama. Ulazak u razred i razgovor s učenicima ispunjava je i podiže joj raspoloženje, kao i slušanje glazbe u automobilu. Još neke omiljene aktivnosti kojima „puni bateriju dobrom vibrom“ su gledanje humorističnih serija, slušanje glazbe, odlazak na putovanja, izložbe i kulturne događaje.
Profesor Nikola Sinković potvrđuje kako je svjestan važnosti mentalnog zdravlja i kako je briga o zdravlju iznimno bitna. Oduvijek je svjestan potrebe za brigom o mentalnom zdravlju, a na pitanje kako se brine i koje aktivnosti ga usrećuju odgovara: „Crtam, trčim, lažem.“
Profesorica Antonia Čačić kaže da je važnost brige o mentalnom zdravlju shvatila u tinejdžerskim godinama kada je počela provoditi mentalnu higijenu. Kako bi se brinula o mentalnom zdravlju izbjegava čitanje portala, površna druženja i radi stvari koje je ispunjavaju, poput slikanja, rada s djecom, pisanja, šetanja i vježbanja. A fizička aktivnost omiljena je i profesorici Nikolini Ptičar koja na taj način prevenira napadaje anksioznosti. Kaže da se trudi barem tri puta tjedno dobro oznojiti na orbitreku u garaži što ju fizički i mentalno osnažuje.
Na kraju, koliko god bili više ili manje svjesni važnosti brige o mentalnom zdravlju, svi dobro prepoznajemo koje nam aktivnosti pomažu da se nosimo sa stresovima svakodnevice. Opuštajući se činimo korak ka boljem mentalnom zdravlju. Tako da, dragi naši šudigovci, samo vi i dalje crtajte, slušajte glazbu, družite se s prijateljima, šećite, vježbajte, povremeno igrajte igrice, kreirajte zabavne sadržaje, meditirajte, volontirajte!

Lahorka Jurinić, prof.
Nikolina Ptičar, prof.

1 od 11