Artemisia Gentileschi (8. srpnja 1593.) je talijanska barokna slikarica, a bila je prva značajna slikarica u europskom slikarstvu. Smatra prvom proslavljenom europskom slikaricom i najznačajnijom sljedbenicom Caravaggia. U vremenu kada su žene bile teško prihvaćene kao slikarice, ona je bila prva koja je slikala povijesne i religijske teme, što je do tada smatrano nemoguće za jednu ženu. Postala je prvim ženskim članom prestižnog udruženja Akademije umjetnika (Accademia di Arte del Disegno) u Firenci. Naučila je slikati od svog oca Orazija Gentileshija, a podučavao ju je i poznati slikar Caravaggio kao bliski prijatelj obitelji o tehnici svijetla i sjena – tzv. chiaroscuro. Djelovala je u Rimu i Firenci te Londonu, gdje je bila cijenjena portretistica.
Za vrijeme jedne poduke, Gentileschi bila je silovana od strane slikara Agostina Tassija. Uoči tog događaja Gentileschi je provela sedam mjeseci na suđenju, gdje je bila podvrgnuta bolnim ginekološkim pregledima kako utvrdila svoju nevinost te davanju iskaza na spravi za mučenje kojom su joj bili iskrivljeni palci na rukama kako bi se osiguralo da govori istinu. Međutim, unatoč svim tim grubim testiranjima, Gentileschi nije pobijedila slučaj i njezin silovatelj je odbijao priznati krivicu iako je već od prije bio na sudu zbog optužbi za naručivanje ubojstva vlastite žene i incesta. Doživjela je javnu sramotu. Provod ovog suđenja zaista odražava stanje žena i pravdu prema ženama tog vremena te privrženost muškarcu.
Nakon toga se udaje za umjetnika P. Stiatezija te s njime putuje u Firencu gdje upoznaju znamenite ljude toga doba (Cosimo de’ Medici, Michelangelo Buonarotti Mlađi, Galileo Galilei, i dr.).
Artemisia Gentileschi je bila vrsna i rijetka slikarica renesanse i baroka koja je uz uspješnu slikarsku karijeru bila i majka. Bila je prva žena primljena na Akademiju likovnih umjetnosti u Firenzi na dan sv. Luke (zaštitnika umjetnika i obrtnika) 1615. godine, a čak godinu dana prije njezinog muža. Na poziv slikara Gentilea odlazi s kćerkom u Genovu gdje slika portrete obitelji Gentile te portrete poznatih žena: Marija Magdalena, Lukrecija, Kleopatra i druge – za koje se od nekih može reći da su autoportreti. Kasnije odlazi u Veneciju, pa ponovo u Rim, a zatim u Napulj.
Žene su najčešće slikale mrtvu prirodu ili scene iz kućanstva i nisu bile zastupljene u umjetnosti do 19. stoljeća.
Gentileschi nije bilo dopušteno slikati modele suprotnog spola, pa je zato radila brojne skice ženskog tijela. Unatoč tim zabranama i granicama, ona pokazuje svoju upoznatost s muškim tijelom u svojim najpoznatijim radovima i iskazuje se kao vrlo uspješna slikarica.
Traumatični događaji u njezinu životu, posebice ishodi događaja nakon mučnog sudskog procesa radi silovanja obilježili su se kroz njezino slikarstvo i način na koji su likovi prikazani u njenim djelima radi čega je postala poznata.
Žene u njezinim djelima su moćne, gnjevne i nasilne zbog nepravde koja im je nanesena te su spremne osvetiti se muškarcima koji su im učinili zlo. To se posebno očituje u jednom od njezinih djela Judita ubija Holoferna – u kojem se vjerojatno može vidjeti i njezina vlastita želja da se osveti silovatelju.
Ovaj biblijski prikaz naslikali su brojni poznati slikari prije nje, ali nitko nije prikazao lik Judite sa specifičnim nabojem i izrazom gnjeva i gađenja na licu kada odrubljuje glavu Holofernu kao što je Gentileschi. Njezini biblijski prikazi poprilično su dramatični i drukčiji od djela ostalih umjetnika.
Iako je kroz svoj život morala trpjeti sramotu i traumu silovanja, Artemisia Gentileschi bila je izuzetno cijenjena kao majstor i prijatelj mnogim humanistima i velikanima tog doba. Dok se nosila s teškoćama života nanesene sramotnim suđenjem, Gentileschi se pokazala kao izvrsna i jedinstvena slikarica. Svoju bol uspjela je usmjeriti i usmjeriti u stvaralaštvo iz kojeg je proizašao velik broj važnih i unikatnih baroknih djela. Danas je prepoznata kao velika ličnost zapadne povijesti umjetnosti te se smatra jednom od najuspješnijih umjetnica i veže se uz najbolja barokna ostvarenja.
IZVORI:
https://www.nationalgallery.org.uk/artists/artemisia-gentileschi
https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=21657
