Ovisnost – riječ koja je danas često upotrebljavana, riječ koja ima negativno značenje, ali isto tako i negativan utjecaj na ljude. Ovisnost je najjednostavnije rečeno potreba bez koje osoba ne može funkcionirati normalno. Istraživanja su pokazala kako je svaka osoba u opasnosti stvoriti neku vrstu ovisnosti. Za ljude koji se nalaze u stresnim životnim situacijama veća je vjerojatnost da će se okrenuti nekoj ovisnosti jer upravo te stresne situacije žele izbjeći pa posežu za opojnim sredstvima koja im kratkoročno pružaju osjećaj ugode i zadovoljstva. To im omogućuje da bar nakratko zaborave na stres i probleme koje imaju. Neke su od najčešćih vrsta ovisnosti alkohol, cigarete, droga, ali i ovisnost o internetu. Većini su zajednička dva aspekta – psihička i fizička ovisnost. Psihička je ovisnost karakterizirana osjećajem potrebe i prevelike želje za nečim određenim, dok se fizička može definirati kao stanje u kojemu je osoba prisiljena uzimati veću dozu opojnog sredstva kako bi se postiglo djelovanje kakvo je na samom početku izazivala manja količina.
Ovisnost o psihoaktivnim tvarima (droga)
Droga je prirodna ili sintetička kemijska supstanca koja utječe na psihičko i fizičko zdravlje pojedinca. Droge su se još od davnina koristile za izradu raznih lijekova. Prema globalnim procjenama u svijetu droge koristi oko 200 milijuna ljudi, a najčešće su to hašiš i marihuana. Droga nije problem koji se događa samo drugima, u kontakt s njom može doći bilo koja osoba, imala ona novca ili ne. Droga isto tako ostavlja fizičke posljedice na tijelu. Neke od njih su crvene oči, zanemarivanje osobne higijene, gubitak težine i poremećaji u spavanju.
Ovisnost o nikotinu
Cigarete su danas iznimno dostupne mladim osobama, što dovodi do spoznaje da u Hrvatskoj danas svaka treća osoba puši, a svaki prosječan pušač popuši 15 – 24 cigarete dnevno! Da, dobro ste pročitali. Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije svakih osam sekundi jedan čovjek na svijetu umre zbog posljedica štetnog djelovanja duhana. Nikotin, glavni alkaloid duhana, uljasta je tekućina bez boje, ali i gotovo bez mirisa koja je zbog raznih onečišćenja najčešće svjetlosmeđe boje. Običan duhan za pušenje sadrži 1 – 3% nikotina. Nikotin je isto tako jedan od najjačih biljnih otrova, koji djeluje na središnji i periferni živčani sustav. Neke od posljedica koje samo 5 mg nikotina može uzrokovati jesu lupanje srca, probavne smetnje, nesanica, smetnje vida, jače znojenje i kronični katar dušnika.
Ovisnost o alkoholu
Jedna od najpristupačnijih vrsta ovisnosti, uz cigarete, jest ovisnost o alkoholu. Alkohol je među osobama mlađim od 18 godina dosta zastupljen, iako je za njih zabranjen. Alkoholizam je stanje pretjerane konzumacije bilo kojeg alkoholnog pića koje može dovesti do psihičkih i fizičkih posljedica, kako za pojedinca, tako i za njegovu okolinu. Na čovjeka utječe tako da ruši barijere koje pojedinac ima, npr. smanjuje osjećaj sramežljivosti, potiče opuštenost i osjećaj druželjubivosti. Pijanstvo osobu isto tako može osloboditi od briga i odgovornosti, što u njoj kratkoročno budi osjećaj slobode zbog čega često stvara idealiziranu sliku same sebe. Ako je osoba ovisna o alkoholu, možemo primijetiti simptome kao što su žudnja za konzumiranjem, zanemarivanje svakodnevnih obveza, nemogućnost prestanka pijenja alkohola i znakovi fizičke ovisnosti (mučnina, drhtanje ruku i sl.). Alkoholizam nije samo problem pojedinca, već može utjecati na odnose u obitelji. Alkoholičar gubi kontrolu nad svojim postupcima kojih, zapravo, nije svjestan što dovodi do nasilnog ponašanja i fizičkog zlostavljanja članova obitelji. Obitelj je ta koja najviše trpi i koja teško može pronaći izlaz iz ovakve situacije. Isto tako, u obiteljima u kojima ima alkoholičara, bili to roditelji ili netko treći, djeca su ta koja najviše ispaštaju. Takva okolina nije zdrava za razvoj djeteta. Naime, dijete može proživjeti traumu ili se povući u sebe, može prestati biti društveno ili se naprosto može udaljiti od njemu bližnjih ljudi, prijatelja, što dovodi do drugih problema.
Što o tome kažu stručnjaci?
O ovoj smo temi razgovarali sa psihologinjom Martinom Jurmanović koja trenutno radi u Osnovnoj školi Janka Leskovara u Pregradi:
– Ovisnost je neprilagođeno ponašanje vezano uz upotrebu ilegalnih droga (ili drugih psihoaktivnih tvari, npr. alkohola ili sedativa) koje dovodi do oštećenja organizma ili subjektivnih problema (problema u obitelji, školi, na poslu, s policijom). Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije ovisnost o drogama stanje je fiziološke i/ili psihičke ovisnosti o bilo kojoj tvari koja djeluje na središnji živčani sustav. Fiziološka ovisnost proizlazi iz specifične prilagodbe organizma na efekt droge, zbog koje smanjene doze ili odsustvo droge u organizmu izazivaju fiziološku neravnotežu i vrlo neugodne simptome apstinencijskog sindroma. Psihička ovisnost očituje se u trajnoj ili povremenoj prisilnoj potrebi za uzimanjem određene droge u svrhu izazivanja nekog ugodnog ili izbjegavanja neugodnog stanja.
– Zanimljivo je da se danas ne govori samo o tvarima koje mogu uzrokovati ovisnost, a to mogu biti cigarete, alkohol, droge i sl., već se spominju i neka ponašanja kao ovisnost o kockanju, seksu, adrenalinu. Danas se sve češće govori o ovisnosti o kompjuterskim igricama i internetu. Razmislite, koliko vremena možete provesti bez interneta?
Ovisnost može izazvati sve ono što nakratko uzrokuje ugodu ili neku vrstu privremene smirenosti i što nam može nedostajati onda kada nam nije na raspolaganju. Svaka ovisnost umanjuje stupanj slobode i osobne kontrole pojedinca te nakon privremenog učinka bijega, smirenosti ili ugode izaziva još veći problem od onoga koji se nastojao izbjeći.
– Mladi ne razmišljaju o posljedicama na isti način kao i stariji. Početak upotrebe duhana, alkohola i psihoaktivnih droga obično se događa za vrijeme adolescencije, a mladi su, zbog specifičnosti razdoblja odrastanja, relativnog neiskustva te određene mladenačke sklonosti rizicima, najugroženija grupa za usvajanje i razvoj ovisničkog ponašanja. Djeca i mladi počinju uzimati droge iz najrazličitijih razloga: iz želje da se osjećaju odraslima, želje za uklapanjem i pripadanjem grupi, želje da se opuste i dobro osjećaju, želje za pobunom i riskiranjem, iz radoznalosti. – rekla je gđa Jurmanović.
Zašto se mladi boje i ne žele potražiti pomoć?
Psihologinja Jurmanović kaže kako je sigurno prisutan strah od etikete ovisnika. Mladima, a i ljudima općenito, jako je teško priznati da imaju problem i da trebaju napraviti nešto po tom pitanju. Vjeruje da bi, kad bi u periodu prije nego je nastala ovisnost osoba bila svjesna kamo njezina ponašanja vode, bilo puno manje ovisnika. Zbog toga je vrlo važna edukacija i rad na prevenciji.
– Danas na internetu možete pronaći informacije o raznim oblicima pomoći u slučaju ovisnosti. Postoje telefonske linije na kojima se može zatražiti pomoć i savjeti kome se obratiti. Liječenje ovisnosti moraju kontrolirati stručnjaci, a uglavnom se sastoji od postepenog smanjivanja doza do konačnog prestanka uzimanja određene tvari, averzivne terapije, individualne i grupne psihoterapije te vremenski ograničenog davanja nekih tvari koje zamjenjuju opojno sredstvo.
Za kraj je psihologinja poručila mladima da imaju „svoje ja“ i da nauče reći ne, a ukoliko ipak imaju problem s ovisnošću, da ga ne skrivaju jer će on tako samo rasti.
