Piše: Jakov Tuković, 3.mt, ilustracija: Petra Hršak, 4.d

Nakon Drugog svjetskog rata na inicijativu potrošača nastao je pokret kojem je cilj bio zaštita potrošača, a zvao se konzumerizam. Kroz godine se značenje tog pojma mijenjalo i tako danas konzumerizam predstavlja poimanje sreće koje se očituje u posjedovanju materijalnog, odnosno težnji za posjedovanjem i kupnjom stvari. Isto tako, konzumerizam zagovara visoku potrošnju kao temelj dobre ekonomije.

Glavno mjerilo ekonomskog stanja neke zemlje očituje se rastom bruto društvenog proizvoda, pa tako gospodarske institucije i razni lanci trgovina, čija je svrha pridonošenje razvoju ekonomije, nastoje pridobiti što veći broj potrošača kako bi bruto društveni proizvod rastao. Kod pada potrošačke moći i standarda, konzumeristi su prvi na udaru. Statistika je pokazala kako se najviše novca tijekom cijele godine u državni proračun slijeva za vrijeme božićnih blagdana. Tako nije samo u Hrvatskoj, već u većini zemalja. Tome mnogo pridonose i masovni mediji koji oglašavanjem proizvoda i usluga mame nove konzumeriste.

Figura idealnih proporcija

Riječ konzumerizam dolazi od engleske riječi consumer što znači potrošač. Sam korijen riječi zapravo dolazi iz latinskog, od riječi kon što znači zajedno i riječi sumere što znači uzeti.

Konzumerizam se svakim danom sve više širi, a njime se gube težnje k promicanju tradicionalnih i duhovnih vrijednosti, kojima su u prvom planu osjećaji. Mediji reklamiranjem različitih proizvoda i promoviranjem različitih trendova postižu veliku potražnju. Isto tako, stvaraju i ideale ljepote zbog kojih se također javlja želja za kupnjom određenih stvari. Ako u reklami, primjerice za kožnu kremu, debitira ženska figura idealnih proporcija, ženske će konzumeriste zaokupiti njezina ljepota, koja će prvo dovesti do želje za tim proizvodom, a zatim i do želje da same konzumeristice imaju tijelo poput žene iz reklame. Zbog tolikog utjecaja medija na konzumeriste dolazi i do kompetitivnosti. Ljudi se počnu natjecati tko će više potrošiti i posjedovati veći broj materijalnih stvari, koje u većini slučajeva uopće nisu nužne. Kupnja bi se trebala ograničiti na ono što je neophodno.

Ljudi – izvor nepredvidljivosti

Tu dolazimo do pojmova želje i potrebe, koji za današnje konzumeriste sve češće postaju isti pojam jer ne mogu razlikovati nužno od nepotrebnog. Problem je i taj što u današnje vrijeme ljudi postaju jako vezani za materijalne predmete, umjesto da se vežu za stvari koje se ne mogu kupiti. Primjerice, kada izgubimo mobitel, ne bi trebalo biti nikakve emocionalne reakcije, ali većina ljudi to previše uzima k srcu. Zabrinutost i stres nikada ne bi trebali biti uzrokovani materijalnim predmetom.

Konzumerizam se može usporediti i s materijalizmom, čije stajalište polazi od teze da su sve stvari, uključujući i fenomen svijesti, produkt materijalnih tvari.

Usprkos svim lošim stranama konzumerizma, postoji i nekoliko dobrih strana: zbog velikog tržišta proizvodi i usluge mogu se puno lakše i brže nabaviti. Sve je više usluga dostupno većem broju stanovništva. Zbog industrijske proizvodnje veća je vjerojatnost da će svi konzumeristi dobiti istu kvalitetu istog proizvoda, bez obzira na spol, rasu i religiju, a proizvodi se mogu lakše širiti iz jednu kulture u drugu. No, zbog takve velike proizvodnje, dolazi do dehumanizacije zamjenjivanjem ljudske snage strojevima, čime dolazi do gubitaka radnih mjesta, nezaposlenosti i smanjenja primanja. Nad ljudima se vrši pritisak jer su u procesu proizvodnje najveći izvor nesigurnosti, nedjelotvornosti i nepredvidljivosti. U tome se opet vidi nemoralnost i manjak osjećaja prema ljudima koji su prema tome objekti bez osjećaja.

Zbog svih tih loših strana konzumerizma ljudi bi trebali osvijestiti kako masovna kupnja i potrošnja nisu najbolji način, već bi se trebali posvetiti njegovanju empatije, ljubavi i prijateljstva, pojmovima koji polako nestaju, a zamjenjuje ih materijalno.

Prethodni članakParkour – kretanje kroz okolinu
Sljedeći članakSalla Simukka: Crvena kao krv
Redakcija digitalnog školskog lista "Tabula nova"

Komentiraj

Molimo upišite svoj komentar!
Molimo upišite svoje ime.